03.06.20.

23°C

Jezik

Kako doći?

Saznajte kad je sljedeći trajekt za Lastovo.

Kontakt

Imate li pitanje? Pošaljite nam poruku!.

Otoku su vrlo rano ime dali grčki pomorci i trgovci koji su iz južnih kolonija, sa svojim proizvodima plovili u zemlju Ilira. Ime Ladesta tj. Ladeston ili Ladoston, Lastovo dobiva zbog sličnosti sa otokom Lado u Jonskom moru. Rimljani su otoku dali svoj latinski naziv – Augusta Insula – Carski otok. U srednjem vijeku ovo ime se pisalo kao Augusta, Lagusta, Lagosta. Slavenski sufiks-ovo u kombinaciji s rimskim oblik Lasta daje današnje ime otoka Lastova.

Prvi tragovi ljudskog života na otoku pronađeni su u spilji Rača, iz ranog brončanog doba. Slaveni i Neretljani naseljavaju ga u 7. i 8. stoljeću. Zbog stalnih napada na brodove mletačkog dužda Petra Orseola II, dužd osvaja otok i 998. godine potpuno razara naselje, pa preživjeli stanovnici odluče izgraditi grad između brežuljaka, udaljeno od obale, mjesto Lastovo, gdje žive sve do danas. Bizantski car Konstantin VII Porfirogenet, prvi spominje Lastovo sredinom 10. stoljeća. U 13. stoljeću Lastovo je dobrovoljno pristupilo Dubrovačkoj Republici, nakon što je Republika obećala da će se  poštovati lastovska autonomija i tradicija. Odlučivanje o vlastitoj budućnosti Lastovo dokazuje statutom koji je usvojen 1310. godine.

Godine 1486. Lastovo djelomično gubi svoju samostalnost. Neprekidno ograničavanje otočne autonomije i veći porezi doveli su do pobune 1602. godine. Nakon bune Lastovo dolazi pod vlast Venecije, sve do 1606. godine kada je zbog dobre dubrovačke diplomacije vraćen Dubrovačkoj Republici. Sljedeći pokušaj pobune bio je 1652. godine što je rezultiralo potpunim gubitkom otočne autonomije.

Francuzi 1808. godine ukidaju Dubrovačku Republiku, a Lastovo postaje dijelom Francuskog carstva. Britanci preuzimaju otok 1813. godine i njihova vlast traje do 1815. godine, kada otok postaje dijelom Habsburške Monarhije. Austrija donosi napredak, grade se novi svjetionici, pravi se popis stanovništva, definira se imovinsko stanje. Sigurna administracija i porezna uprava označili su novo, bolje doba. Političke promjene u Europi, Prvi i Drugi svjetski rat, ostavili su Lastovo ovisno o volji privremenih vlasti. Talijanska okupacija Lastova trajala je od studenog 1918. godine do rujna 1943. godine. Godine 1945. Lastovo postaje dio Narodne Republike Jugoslavije, a 1952. Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Republika Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 1991. godine. Međutim, Narodna Vojska Jugoslavije nije htjela napustiti svoje vojne baze na Lastovu sve do srpnja 1992. godine. To je bio kraj bilo koje strane uprave nad Lastovom i nad Hrvatskom.

Biser kulturne baštine

Lastovski poklad

Jedan je od vrjednijih običaja u Republici Hrvatskoj, što potvrđuje i činjenica da je 17. siječnja 2008. godine Ministarstvo kulture Republike Hrvatske lastovski Poklad proglasilo nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavilo ga pod svoju zaštitu.

(nastavi čitati)

Flora i fauna

Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju. Sastav flore otoka Lastova odredila je pučinska osama, obilje sunčeve svijetlosti i noćne... (nastavi čitati)

Crkve

Od ukupno 38 crkvica na Lastovu, kako očuvanih, tako i onih u ruševnom stanju, njih 21 je registrirana kao zaštićeno kulturno dobro. Lastovci su ih... (nastavi čitati)

Interaktivna karta

(nastavi čitati)

Događanja



Jeste li znali? da je Lastovo bilo dio Dubrovačke Republike?