26.06.22.

24°C

Jezik

Kako doći?

Saznajte kad je sljedeći trajekt za Lastovo.

Kontakt

Imate li pitanje? Pošaljite nam poruku!.

» Vodič » Upoznaj Lastovo » Poznati Lastovci

Poznati Lastovci

Iako se Lastovo nastojalo zatvoriti u sebe pa svojom izdvojenošću i introvertnošću predstavlja izniman primjer male uređene cjeline, iz njega se tokom vremena u svijet otisnulo par ljudi od šireg značaja. Niz znamenitih ljudi poteklo je iz loze Antica – Franciscus Lagustinus Epidaurius – bio je poznat kao lijevač umjetnina i zvona, Ivan Luka Antica – pjesnik i komediograf te tajnik moldavskog kneza, Anselmo Antica – poznati benediktinac, Kristo Antica – profesor i pisac,  Antun Diodati Bogdanović – povjerenik na španjolskom dvoru.

Ipak, najviše se u svijetu proslavio i najviše veza sa rodnim mjestom održavao je poznati i glasoviti tiskar inkunabula Dobre Dobričević koji je u svijetu bio poznat pod imenom Boninus de Boninis. Izdavao je i opremao svojim humanističkim predgovorima brojna djela antičkim klasika i suvremenih pisaca u vrijeme kada je tiskarsko umijeće tek širilo svoj put prema zapadnoj kulturi.

Ivan Dražinić rođen je na Lastovu 3. srpnja 1942. godine. Srednju glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku, a glazbenu je Akademiju završio u klasi prof. Mihaila Vukdragovića u Beogradu. Usavršava dirigiranje u klasi Jashe Horensteina i kod Lovra pl. Matačića. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, kako u zemlji, tako i u inozemstvu, među
ostalim i Prve nagrade BBC- a za snimku vokalne glazbe u konkurenciji 48 zemalja.
Tijekom bogatog umjetničkog djelovanja, Mo. Ivan Dražinić djeluje kao šef dirigent Dubrovačkog simfonijskog orkestra, osnivač je i umjetnički ravnatelj mješovitog zbora „Libertas“, glazbeni ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, a potom Festivala komorne glazbe te umjetnički voditelj Komornog orkestra Dubrovnik. Godinama je bio i šef dirigent Festivalskog orkestra u Portogruaru u Italiji. Nastupao je s najpoznatijim svjetskim izvođačima.
Glazbeno-scenski Festival "Angelus Lastovskom zavičaju maestro Dražinić posvetio je svom rodnom otoku.

Vinko Lesić rođen je na Lastovu 27. veljače 1926. godine. U bogatoj glazbenoj karijeri djelovao je kao pjevač, zborovođa, suosnivač, dirigent i direktor Opere HNK Split i Splitskih ljetnih priredbi (Splitsko ljeto), te skladatelj scenske glazbe. Bio je tajnik Saveza muzičkih udruženja Hrvatske, direktor Koncertne dvorane “Istra” u Zagrebu, organizator i prvi urednik glazbenog programa Radio Splita, suorganizator festivala Melodije Jadrana, dugogodišnji direktor Internacionalnog festivala zabavne glazbe Split, direktor Koncertne poslovnice Dalmacijakoncert, suosnivač i predsjednik Muzičke omladine u Splitu, a sve do mirovine direktor je Međunarodnog centra Muzičke omladine u Grožnjanu. Bio je voditelj i dirigent više od 50 zborova. Ljubav prema glazbi utkao je u više tisuća amatera i profesionalnih glazbenika s kojima je radio. Odlaskom u mirovinu sasvim se posvećuje klapama i klapskom pjevanju. Obradio je oko 230 pjesama i napisao 55 skladbi za klape sačuvavši u njima i glazbenu baštinu svog voljenog Lastova. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj organizacijski i umjetnički rad među kojima se ističu Nagrada Grada Splita za životno djelo 1997. godine i Nagrada Općine Lastovo za životno djelo 2014. godine.
Umro je 28. siječnja 2009. u Splitu.

Danas je riječima opisati tipičnog lastovskog stanovnika nadasve teško, no osobina koja ih definitivno krasi je temperamentnost tj. urođeni ˝dišpet˝. Glasni i zabavni, snažno povezani sa svojim obiteljima, spremni prihvatiti došljake, te gostoljubivi – jer na Lastovu nećete nikada biti ni žedni, ni gladni. Izuzetno vrijedni, nekad su se bavili isključivo poljoprivredom – vinogradarstvom i maslinarstvom, stočarstvom, ribarstvom, pa čak i koraljarstvom i sokolarstvom, danas se pretežno okreću turizmu i trgovini, no postoje i oni uporni koji ne dozvoljavaju da stari zanati zamru. Iako malobrojni, udaljeni od kopna i nekih čari suvremenog života, nadoknađuju to svojom kvalitetom života, druženjem i uživanjem u netaknutoj prirodi.

Nakon napornog radnog tjedna, uvijek su raspoloženi za druženje uz domaću hranu i piće, karte i balote, ples i pjesmu do dugo u noć. Pokladi su, nekad za umornog težaka pa i danas, vrhunac društvenog života, vrijeme kada se zaboravljaju sve razmirice i kad su svi okupljeni u nadi za bolje sutra. Ljubomorno čuvanje običaja nije prestalo ni danas, entuzijastični mladi Lastovci okupljeni su u KUD Lastovo i klape čime dokazuju da se i danas cijeni nasljeđe ostavljeno od mudrih predaka, a koje pojašnjava ono suštinsko pitanje – tko smo i odakle dolazimo.


Često postavljana pitanja

1. Postoje li na Lastovu bankomati i gdje?

Na Lastovu imamo dva bankomata, u Lastovu na Pjevoru te u trajektnoj luci Ubli kraj Jadrolinije.

2. Gdje se nalazi benzinska pumpa?

U trajektnoj luci Ubli.

3. Postoji li na Lastovu ljekarna i kako radi?

U mjestu Lastovu se nalazi ljekarna koja radi od ponedjeljka do petka od 08.00 do 13.00 sati i od 18:00 do 20:00 te radnim subotama (2 puta mjesečno) od 8:00 do 13:00.

4. Zašto se mjesto Lastovo ne nalazi uz more?

Zbog obrambenih razloga – u prošlosti je Lastovo bilo izloženo napadima gusara i osvajača sa mora. Kako bi se zaštitilo stanovništvo podignuto je naselje na vrhu brda i njegovim unutarnjim padinama.

5. Može li se na Lastovu kupiti oprema za more?

Na Lastovu postoji trgovina sa mješovitom robom (trgovina Vanja pokraj Turističkog ureda) te osnovnom opremom za plažu i kupanje npr. sandale za more, luft madraci, peraje, maske za ronjenje i sl.

6. Može li se u trgovinama i restoranima plaćati u eurima i kreditnim karticama?

Većina trgovina i restorana prihvaća plaćanje karticama. Nije moguće plaćati eurima.

7. Gdje se može kupiti karta za katamaran i trajekt? Može li se izvršiti rezervacija?

Karta se može kupiti u agenciji Jadrolinije koja se nalazi u trajektnoj luci u Ublima. Karta se može kupiti i on line. Rezervacije nisu moguće.

Komentari i ocjene

Jeste li zadovoljni s našom uslugom? Ostavite nam svoj komentar i ocjenu.

Nedovoljno Dovoljno Prosječno Dobro Izvrsno
Ocjena 1 2 3 4 5

* Obavezno polje


Jeste li znali? da je Lastovo bilo dio Dubrovačke Republike?