Lastovsko otočje jedno je od najbogatijih i najočuvanijih botaničkih područja na Sredozemlju.
Sastav flore otoka Lastova odredila je pučinska osama, obilje sunčeve svijetlosti i noćne vlage te posebno i duboko lastovsko tlo. Među 810 do sada zabilježenih vrsta mogu se pronaći i one ugrožene, drugdje iščezle vrste, endemi i stonoendemi. Oko 70% površine otočja prekriveno je šumom, što čini Lastovo pored Mljeta najšumovitijim hrvatskim otokom. Prekriven je pretežno makijom – najljepše drvo je planika (Arbutus unedo), no značajni pokrov je crnika (Quercus ilex) uz koju se ističu i šume alepskog bora (Pinus halepensis). Ispod šumskog pokrova nađu se i gljive.
Lastovske kuće rese mediteranske biljke: bajam, limun, naranča, palma, rogač. Ovo podneblje također pogoduje i rastu ljekovitog bilja poput kadulje, mente, stolisnika, ružmarina, lavande, komorača, te kamilice. Od uzgojenih biljaka prevladavaju vinova loza, te maslina.
Životinjski svijet otočja također je vrlo bogat. Do sad je zabilježeno 175 vrsta kralježnjaka, od čega je njih 71 ugroženo na nacionalnoj te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini. Lastovske špilje dom su šišmišima koji u njima nalaze skloništa ili mjesta za razmnožavanje, poput Medjedine gdje su se smjestile 2 ugrožene vrste šišmiša – riđi šišmiš (Myotis emarginatus) i veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum). Lastovsko otočje važno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea). Na otočnim skupinama Lastovnjaci i Vrhovnjaci gnijezdi se oko 70 % hrvatske populacije sredozemnog galeba (Larus audouinii) koji je ugrožen na globalnoj razini. Na području Parka prirode gnijezde se i mnoge grabljivice među kojima se posebno ističu sivi sokol (Falco peregrinus) i Eleonorin sokol (Falco Eleonorae).
Flora otoka Sušca nastala je pod utjecajem nedostatka vode na oskudnom tlu i stalnoj izloženosti snažnim južnim vjetrovima. Ova specifična flora broji 278 biljnih vrsta, a među osam endema ističe se sušačka vrzina (Brassica cazzae) koja naseljava pukotine obalnih i priobalnih stijena.
izvor: http://www.pp-lastovo.hr
1. Postoje li na Lastovu bankomati i gdje?
Na Lastovu imamo dva bankomata, u Lastovu na Pjevoru te u trajektnoj luci Ubli kraj Jadrolinije.
2. Gdje se nalazi benzinska pumpa?
U trajektnoj luci Ubli.
3. Postoji li na Lastovu ljekarna i kako radi?
U mjestu Lastovu se nalazi ljekarna koja radi od ponedjeljka do petka od 08.00 do 13.00 sati i od 18:00 do 20:00 te radnim subotama (2 puta mjesečno) od 8:00 do 13:00.
4. Zašto se mjesto Lastovo ne nalazi uz more?
Zbog obrambenih razloga – u prošlosti je Lastovo bilo izloženo napadima gusara i osvajača sa mora. Kako bi se zaštitilo stanovništvo podignuto je naselje na vrhu brda i njegovim unutarnjim padinama.
5. Može li se na Lastovu kupiti oprema za more?
Na Lastovu postoji trgovina sa mješovitom robom (trgovina Vanja pokraj Turističkog ureda) te osnovnom opremom za plažu i kupanje npr. sandale za more, luft madraci, peraje, maske za ronjenje i sl.
6. Može li se u trgovinama i restoranima plaćati u eurima i kreditnim karticama?
Većina trgovina i restorana prihvaća plaćanje karticama, svugdje je moguće plaćanje eurima.
7. Gdje se može kupiti karta za katamaran i trajekt? Može li se izvršiti rezervacija?
Karta se može kupiti u agenciji Jadrolinije koja se nalazi u trajektnoj luci u Ublima. Karta se može kupiti i on line. Rezervacije nisu moguće.
Jeste li znali? da je Lastovo bilo dio Dubrovačke Republike?
