Lastovo pripada skupini južno – dalmatinskih otoka, a otočnu skupinu sačinjavaju najveći matični otok Lastovo, te niz otoka, otočića i hridi. Otok je udaljen 94 km od Splita, 57 km od Visa, 31 km od Mljeta, a od najbližeg otoka Korčule odvaja ga Lastovski kanal širine 13 do 20 km.
Otočnu skupinu sačinjavaju glavni i najveći matični otok Lastovo, te niz otoka, otočića i hridi. Zapadno se nalazi nekoliko većih otoka i to najbliži Prežba , preko uskog morskog prolaza povezan mostom s Lastovom, zatim Mrčara, Kopist, 23 km udaljeni Sušac, te niz manjih otočića (Makarac, Vlašnik, Bratin otok, Potkopište). Istočno od Lastova nalazi se otočna skupina Donji Škoji sastavljena od nekoliko većih i manjih otočića (Petrovac, Kručica, Lukovci, Stomorina, Ćesvinica, Mladine, Mali i Veli Arženjak, Tajan), te udaljenija skupina Vrhovnjaci koju čine sasvim mali otočići i grebeni (Sestrice, Smokvica, Srednji i Gornji Vlašnik, Glavat).
Razvedenost obale je velika, pa ukupna dužina obala otoka, otočića i grebena iznosi 115,9 km Od četrdesetak polja različite veličine, većina se pruža do 100 m nad morem. Uz najveće Vino polje na zapadnom i Prgovo polje na istočnom dijelu otoka, još se ističu svojom veličinom Nižno polje, Dubrava, Hrastove, Ždrijelo, Pržina i druga.
Otok Lastovo pripada jadranskom tipu mediteranske klime koju karakteriziraju blage, vlažne i kišovite zime, te vruća i suha ljeta. Mikroklimatske prilike u odnosu na susjedna područja, a u kojima dolazi do izražaja maritimnost, očituju se kroz :niže ljetne temperature, manju godišnju temperaturnu amplitudu, manju naoblaku i manje količine padalina te veću relativnu vlagu.
Zbog udaljenosti od kopna, najjužnije pozicije od svih većih jadranskih otoka te utjecaja mora, na Lastovu su ublažene ekstremne ljetne žege i zimske hladnoće.
Kulturna baština otoka izvanredno je očuvana i svjedoči o različitim povijesnim razdobljima. Rimljani su Lastovo zvali Carskim otokom, a o prošlosti svjedoče i prekrasne građevine od bijelog kamena – obiteljske kuće iz XV. I XVI. Stoljeća. Arhitektura otoka je specifična zbog izrazito interesantnih dimnjaka, tzv. fumara i terasa – sulara koji daju svojevrsni pečat lastovskim vizurama. Uz ulice i fumare, specifične su i skalinade.
Na otoku ima više od 40 crkava i kapelica. Najstarija od njih je crkvica sv. Luke iz XI. stoljeća, a u naselju Ubli su iskopine starokršćanske bazilike iz VI. Stoljeća.
Već četiri stoljeća Lastovo njeguje staru tradiciju pučkog karnevala – Poklada. Usprkos svim tegobama i iskušenjima, kroz koja su naši preci prolazili kroz minula stoljeća i strane vladavine, pokladni običaj se uspio sačuvati od 1483. godine do današnjeg dana. S ponosom zaključuju kako imaju jedan od najstarijih živućih Pokladnih običaja na ovim prostorima, koje je prepoznalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i proglasilo ga nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Od kultura najrasprostranjenije su vinova loza, maslina, raznovrsno voće (breskva, rogač i drugo), pa je njihov uzgoj baza razvitka poljodjelstva na otoku. Uz voćke, po poljima susrećemo cedar, lipu, brijest, bagrem, čempres, bijelu topolu, platanu itd.
Na Lastovu se turizam počeo intenzivnije razvijati nakon 1988. kada je ublažena zabrana dolaska stranaca na otok govori nam direktorica TZ općine Lastovo Iva Frlan. Zadovoljna je rezultatima ovogodišnje turističke sezone u prvih osam mjeseci, ona je u blagom povećanju za oko 6% u odnosu na prošlu godinu i najave za deveti i deseti mjesec su dosta dobre tako da ćemo ovu godinu uz lijepo i ugodno vrijeme turistički bilježiti kao pozitivniju i bolju.
Najviše nam tradicionalno na aktivni odmor dolaze Slovenci, Talijani pa onda domaći gosti, a kako u susjednim zemljama radimo s tur operaterima za naše područje sve je veći dolazak gostiju iz susjedne Češke što nam je posebno drago. Direktorica ističe kako gosti dolaze na Lastovo uistinu se odmoriti od aktivnog i užurbanog ritma življenja, razgledavajući ljepote, povijest i kulturu našeg otoka, uživajući u delicijama restorana, konoba i seotskih domaćinstava koji nude domaće specijalitet po vrlo pristupačnim cijenama.
Kulturne institucije i organizacije djeluju uglavnom na amaterskoj osnovi. Pored muzeja sa bogatim fundusom postoji i knjižnica pri Matici hrvatskoj sa oko 3.500 knjiga i dvorana sa 250 mjesta (Dom kulture Lastovo). Pri Narodnom sveučilištu djeluje folklorna sekcija, a aktivna je i muška klapa „Fumari“. Lastovo je poznato i kao otok glazbe, posebno tijekom ljetnih mjeseci. Među ljubiteljima moderne glazbe, ljetni glazbeni festival se već odavno etablirao kao jedno od najzanimljivijih ljetnih glazbenih događanja na Jadranu u zaključku nam ističe direktorica TZ Iva Frlan.
Pri kraju Lastovske priče dodajmo kako se otok spominje već u IV. stoljeću prije Krista kao Ladesta i Ladeston. Dorani, koji su došli iz Sirakuze nazivaju ga Ladestanos. Rimljani ga nazivaju Augusta Insula tj. Carski otok. U srednjem vijeku pisalo se Augusta, Lagusta i Lagosta. Sredinom X. stoljeća naziva se slavenskim imenom Lastobon, što dokazuje da je u to vrijeme već bio nastanjen Hrvatima.
Dođite i osjetite Lastovo!