Mali festival povijesti na Lastovu održat će se od 13. do 15. travnja po četvrti put u neorenesansnoj palači Garbini-Fantela, ugošćujući ponovno eminentne povjesničare koji na otoku ostavljaju trajni trag i obogaćuju korpus znanja za njegovo bolje razumijevanje danas, ali i sjajne glazbenike koji nas, nakon predavanja i lokalnih delicija u pauzi, vraćaju u meki zagrljaj toplog, proljetnog Mediterana.
U organizaciji Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku (HAZU), Općine Lastovo i Turističke zajednice Općine Lastovo, a uz potporu Dubrovačko-neretvanske županije, ovogodišnje će susrete otvoriti akademkinja Nella Lonza predavanjem naslova „Polaganje računa Bogu i ljudima: lastovske srednjovjekovne oporuke”. Predstavljajući prošle jeseni reizdanje „Lastovskog statuta”, kojem je doprinijela novom uvodnom studijom i uređivanjem prijevoda, Lonza je primijetila da je mala otočna zajednica svoje odnose uređivala i iznimno brojnim oporučnim dokumentima kojima su, osim uređivanja svoje imovine i dugova, ponovno postavljali i obiteljske odnose, a činima vjere i pobožnosti utirali put u onostrano. Iz oporuka se tako čitaju i društveni i vrijednosni sustavi čije refleksije i danas vidimo i u vlasničkim odnosima i u spomenicima, ali i međuljudskim odnosima, a uvijek atraktivna Lonzina interpretacija sigurno će osvojiti svačiju pažnju.
O materijalnoj kulturnoj baštini Lastova ovom ćemo prilikom moći učiti iz izlaganja izv. prof. dr. sc. Tanje Trške, naslova „Barokni Rim na Lastovu: poliptih Giovannija Lanfranca u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana”. Iako po tipu još uvijek u tradicionalnoj formi višedijelne oltarne slike, slikana polja poliptiha sv. Kuzme i Damjana na Lastovu unijeli su elemente najsuvremenijeg likovnog izraza papinskog Rima prvih desetljeća 17. stoljeća. Arhivski zapisi vezani narudžbu i nastanak oltarne pale svjedoče da je nova oltarna slika župne crkve sv. Kuzme i Damjana bila kolektivna želja i nemali pothvat lokalne zajednice, koja je zahvaljujući posredovanju lastovskoga svećenika nastanjenoga u Rimu, don Antona Bogdanovića, uspjela osigurati trajni likovni biljeg vlastitoga identiteta, a kvalitetom naručenog djela nadmašiti naručitelje onodobnoga Dubrovnika. Trška je pri Katedri za umjetnost renesanse i baroka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zaposlena od 2008. godine, a bavi se temama iz likovnih umjetnosti renesanse i baroka, posebice kulturnim vezama s Italijom.
Posljednje je predavanje dr.sc. Lovre Kunčevića, urednika znanstvenog dijela festivala, „O diplomaciji Dubrovačke Republike u 16. i 17. stoljeću”, kojim pokušava odgovoriti na ključno pitanje – kako je sićušna država, s vojskom od nekoliko stotina ljudi, uspjela sačuvati svoju neovisnost 450 godina? Dio odgovora leži u tome da se „pretvorio u potrebu moćnijih od sebe”, što je vrlo zgodna misao u svakoj krizi, ali, kako navodi Kunčević, i u „nekonvencionalnim metodama dubrovačkih diplomata – poput poniznosti, moralnih ucjena, patosa i suza”.
Ako vas već ovo nije dovoljno zaintrigiralo, tri dana festivala su zahvaljujući prvenstveno Brigiti Masle-Dražinić, fino obojana i pratećim glazbenim programom: prvi nas dan očekuje lokalna Ženska klapa Ladesta koja je nedavno proslavila svoju desetu godišnjicu djelovanja s maestrom Janesom Vlašićem, a preostala dva ugošćujemo dvoje dubrovačkih muzičara. Gitarist i profesor gitare u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku i Cavtatu, Pero Škobelj, vraća nam se u dvostrukoj ulozi, kao solist u programu „Pjesme i šansone” te kao pratnja mezzosopranistici Lauri Hladilo Kocković u završnoj večeri naslova „Vraćam se tu”. Hladilo Kocković dobitnica je 1. nagrade na državnom natjecanju 2015. u Dubrovniku te priznanja Ministarstva Kulture RH, a nastupa na brojnim koncertima te surađuje s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom od 2013. godine.
U nedjelju 13. travnja u 11 h, pred početak festivala koji se održava u dvorani iz vremena kada je još bila Knežev dvor, organiziran je posjet palači Garbini-Fantela sagrađenoj krajem 19. stoljeća, vremenskoj kapsuli spektakularnoj u detalju očuvanog inventara i oslika, atmosfere vrlo atipične za ruralnu sredinu i danas pozornice brojnih glazbenih i drugih kulturnih događanja. Zateknete li se na otoku van termina kada je otvorena za posjete, dovoljno se javiti u ured Turističke zajednice za dogovor.
Ovaj Mali festival povijesti nakon samo tri godine održavanja polako prerasta i svoj naziv i lokalni karakter, a etablirao se kao mjesto susreta onih koji žive lastovsku sadašnjost i oblikuju lastovsku budućnost. Stoga, treba li vam čarobne proljetne pejzaže dopuniti i s nešto zavodljivog intelektualnog i kulturnog gradiva, dobrodošli na Lastovo!
Jeste li znali? da na Lastovu ima više od 200 km pješačkih staza?
